Stečajni upravnik je pred Novu godinu oglasio prodaju nekretnina, opreme i namještaja u vlasništvu Zavoda za izgradnju Bara (ZIB), firme iza koje stoji bivši predsjednik Opštine Bar Žarko Pavićević. Imovina se prodaje kako bi se namirili dugovi tog privrednog društva. To je učinjeno na osnovu članova 134 i 136 Zakona o stečaju.
Kad je u pitanju nepokretna imovina koja se prodaje – radi se o poslovnom prostoru površine 486 kvadrata u Novom Baru.
– Predmetni poslovni prostor se prodaje zajedno sa dijelom pripadajuće kancelarijske opreme i namještaja... Početna i ujedno najniža cijena iznosi 370.000 eura, od čega je vrijednost poslovnog prostora 362.000 eura, a vrijednost kancelarijskog namještaja i opreme 8.000 eura – piše, između ostalog, u ponudi za nadmetanje, koja je otvorena do 26. januara ove godine.
Osim poslovnog prostora, stečajni upravnik oglasio je na prodaju i mašinu za istezanje i sječenje željeza, građevinske kranove, kade, kupatila, umivaonike, plastične cijevi...
U aprilu prošle godine „Dan” je objavio da su dva javna izvršitelja pokrenula prinudnu naplatu dugova i blokirali nepokretnu imovinu druge Pavićevićeve firme „Samba”. Radilo se o teretima koji su upisani krajem septembra 2016. i početkom maja 2017. godine. Predstavnici katastra upisali su prvo zabilježbu rješenja o izvršenju na osnovu zaključka Iv.br. 767/15 od 12. septembra 2016. godine javnog izvršitelja Ane Nikić iz Bara. Skoro godinu kasnije dodat je i novi teret javnog izvršitelja Snežane Pavličić iz Podgorice – Iv.br. 640/17 od 10. aprila 2017. godine. Ti tereti i danas su aktivni.
„Dan” nije mogao da dobije podatak o kolikom dugu je riječ i ko je povjerilac. Kompanija „Samba” osnovana je u julu 2002. godine. Njena djelatnost je „ostala trgovina na veliko”. Osnivači „Sambe” su Žarko Pavićević i njegov sin Predrag Pavićević, koji je ujedno i izvršni direktor. U finansijskom izvještaju može se vidjeti da je kompanija „Samba” 2017. godine imala ukupnu aktivu 1.928.438 eura. Prijavili su i neraspoređenu dobit od 579.195, koja je prenesena iz ranijih godina. Takođe, evidentiran je i gubitak od 369.753 eura.
„Dan” je krajem marta 2018. godine objavio da je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo novu istragu protiv Žarka Pavićevića zbog poslova u kojima je Pošta Crne Gore oštećena za 2,5 miliona eura. Istraga u kojoj je, osim Pavićevića, saslušano nekoliko svjedoka pokrenuta je na osnovu tužbe koju je Pošta Crne Gore podnijela protiv Zavoda za izgradnju Bara u stečaju.
Pavićevićeva firma navodno nije poštovala ugovor o zajedničkoj izgradnji stambeno-poslovnog prostora, čime je Pošti nanijeta šteta od 2.500.000 eura. Pošta Crne Gore je još 2008. godine sa ZIB-om sklopila ugovor o zajedničkoj izgradnji stambeno-poslovnog prostora na jednoj od atraktivnijih lokacija u centru Bara. Tim ugovorom Pošta je, uz saglasnost ministarstava finansija i telekomunikacija, uložila državno zemljište kako bi zauzvrat dobila 30 odsto od izgrađenog stambeno-poslovnog prostora, odnosno građevinsku nekretninu čija je najmanja vrijednost morala da iznosi 4.300.000 eura. ZIB je do početka 2013. godine izgradio oko 45 odsto dogovorenog objekta, a sredinom iste godine Atlas banka je podnijela Privrednom sudu u Podgorici predlog za uvođenje stečaja u toj kompaniji zbog duga od 800.000 eura, nakon čega je Pavićević aktivu ZIB-a prenio na kompaniju USEFA. Time je sav investicioni projekat ZIB-a prenio na USEFA, naročito kroz notarski zapis i ugovorom o regulisanju međusobnih odnosa, samo 60 dana prije otvaranja stečaja. ZIB je 6. novembra 2013. godine ušao je u stečaj, sa velikim minusom i dugovima.
Vl.O.– M.V.

---

Osuđivan zbog zloupotrebe položaja
Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je krajem pretprošle godine presudu kojom je Žarko Pavićević osuđen na godinu zatvora zbog produženog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Kako su ranije prenijeli mediji, u presudi je pisalo da je Pavićević mimo odluka lokalnog parlamenta, novcem građana vraćao dugove Prvoj banci, u kojoj je pojedinačno najveći akcionar Aco Đukanović, brat predsjednika Mila Đukanovića, kako bi Opština završila izgradnju stanova za potrebe zaposlenih u ministarstvima rada, prosvjete i Fonda zdravstva, iako to nije bilo u interesu grada, čime je toj opštini pričinio štetu za 1,78 miliona eura.